|
POTROŠAČI u zemljama Evropske unije, još pre nekoliko godina, proizvode sa geografskim poreklom plaćali su desetak odsto skuplje. Popularnost robe sa tradicijom i "pedigreom" sve je veća. U Srbiji je geografsko poreklo zaštićeno za samo 25 proizvoda. Među njima su goveđa i svinjska užička pršuta, kosovska i metohijska vina, sremski kulen, domaća kobasica i salama, rtanjski čaj, krivovirski i svrljiški kačkavalj, banatski rizling, valjevski duvan-čvarci, kulen iz Bačkog Petrovca, leskovačko meso sa roštilja...
Dobar potencijal za zaštitu porekla, kaže Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede, ima još dvadesetak karakterističnih proizvoda.
Interesovanje za našu akciju, kojom se proizvođači podstiču da zaštite geografsko poreklo, bilo je veliko, ali smo dobili i dosta zahteva koji nisu bili kvalitetno obrađeni, odnosno, nije bilo osnova da im zaštitimo geografsko poreklo - rekao je Raketić. - Ove godine akcija se nastavlja i nadam se da ćemo uspeti da proizvodima koji bi mogli dobro da prođu obezbedimo zaštitu porekla i da na taj način omogućimo da i oni postanu izvozni brendovi. Uz to, kada neki region ima svoj proizvod, to je dodatni podsticaj razvoju turizma.
Zaštita geografskog porekla na međunarodnom nivou precizirana je Lisabonskim i TRIPS sporazumom, direktivama EU i bilateralnim sporazumima. Kod nas ova vrsta zaštite tretira se posebnim zakonom, a zaštitom proizvoda bavi se Zavod za intelektualnu svojinu. Zaštita geografskog porekla ima dva "nivoa". Niži i manje zahtevan je pravo da proizvod nosi geografsku oznaku porekla, dok viši nivo podrazumeva zaštitu imena porekla. Ime porekla znači da se na istom mestu odvija proizvodnja, prerada i priprema proizvoda, dok je za geografsku oznaku porekla dovoljno da se samo jedna od ove tri faze proizvodnog ciklusa obavlja na mestu čiju će oznaku proizvod nositi. Zaštitu geografskog porekla za proizvode, kako ističe Zoran Dragojević iz Zavoda za intelektualnu svojinu, po novom zakonu, ne moraju da traže samo proizvođači. To mogu da urade i udruženja, privredne komore, pa i organi vlasti:
Zaštita imena porekla je komplikovana i traje oko godinu dana. U elaboratu su istorijat proizvodnje, geografske odlike, sa mapom regiona iz koje proizvod dolazi i detaljno objašnjenje svih faza proizvodnje. Za kompletan proces državne takse su oko 16.000 dinara, a ako proizvod ne uspe da dobije zaštićeno ime porekla, može da dobije oznaku porekla.
Zaštitu geografskog porekla izmislili su Francuzi koji danas od prodaje ovakvih proizvoda godišnje zarade više od 19 milijardi evra.
Od zaštićenih 470 raznih vrsta vina, Francuska zarađuje 14 milijardi evra - precizira Dragojević. - Sirevi i proizvodi od mleka donose još dve milijarde evra, a na njihovoj proizvodnji uposleno je oko 25.000 farmera. Prodajom konjaka, kalvadosa i armanjaka, zarađuje se 1,8 milijardi evra.
|