|
REPUBLIKA SRBIJA se nalazi u centralnom delu Balkanskog poluostrva, na najvažnijoj trasi koja povezuje Evropu i Aziju. Srbija je prirodna kapija između Jugoistočne, Zapadne i Centralne Evrope. Pozicionirana na preseku koridora 10 i 7, Srbija nudi veliku pristupačnost svim zemljama Jugozapadne i centralne Evrope.
Sa 7.5 miliona ljudi srpsko tržište je među najvećima u regionu. Srbija je u sredini Jugoistočno evropske slobodne trgovinske zone što obezbeđuje bezcarinski pristup tržištu od 55 miliona ljudi. U dodatku Srbija i Crna Gora je jedina zemlja izvan CIS koja uživa slobodne trgovinske odnose sa Ruskom federacijom, nudeći pristup tržištu od 150 miliona ljudi oslobođen od taksi. Teritorija Srbije se deli na dve glavne prirodno-geografske oblasti. Nizije Vojvodine, na severu su karakteristične po mozaičkom prostiranju prirodne vegetacije, travnatim stepama, šumama i peščarama. Sve one zajedno sa mokrim tlom duž reka Dunav, Sava, Tisa i Tamiš i močvarnim terenima izmedju njih obezbeđuju izuzetno povoljne uslove za ratarstvo, stočarstvo i proizvodnju voća i povrća. Visoko-planinske oblasti, uključujući glavni planinski niz Balkanskog, Dinarskog i Karpatskog regiona obezbeđuju različite klimatske uslove povoljne za raznolikost voćarstva i stočarstva. Cela teritorija Republike Srbije sadržii 70% obradive zemlje i 30% lovišta i šumovite oblasti. Tradicionalna porodična gazdinstva, male farme i privatni posedi preovlađuju, sa prosekom trgovinskih dobara zauzimaju 500.700 hektara. Porodične farme se sastoje od malog parčeta zemlje i zasnovana su najviše na malom stepenu proizvodnje, često okrenutoj komercijalnoj upotrebi. PODSTICAJNO ULAGANJE
Ukoliko ulažete u nepromenljive vrednosti (osnovna sredstva)
Poreski obveznici ulažući u osnovna sredstva su naslovljeni na poreski kredit do 20% u vrednosti investicije napravljene u toku te godine. Poreski kredit je limitiran sa 50% od procenjenog iznosa (poreza,carine) u godini investicije. Neiskorišćen deo kredita može biti prenet na račun u narednih 10 godina. Poreski obveznici klasifikovani kao mala preduzeća su ovlašćeni da dignu kredit do 40% u vrednosti njihove investicije u osnovna sredstva u godini investiranja. U ovom slučaju, kredit je limitiran sa 70% od određenog poreza u godini investiranja. Neke industrije, uključujući i poljoprivredu (zemljoradnju) su ovlašćene da dobiju kredit do 80% od investicije napravljene prihodom osnovnih sredstvava sa sopstvenim finansiranjem. Ne iskorišteni delovi bilo kog kredita mogu biti sačuvani na računu u narednih 10 god.
Ukoliko zapošljavate nove radnike
Poreski obveznici koji zapošljavaju nove radnike imaju pravo da dignu kredit u jednakosti sa novim radnicima. Celokupna plata, kao i obavezno socijalno osiguranje i doprinose plaća poslodavac.
Za vaše velike investicije
Poreski obveznici koji investiraju preko 600 miliona dinara (ok 7.4 miliona evra) u osnovna sredstva i zaposle najmanje 100 novih radnika, nisu obavezani za korporativni porez na dohodak po isteku (za najviše, u narednih) 10 godina, pod uslovom da su ta sredstva iskorišćena za aktivnosti za koje su poreski obveznici registrovani.
Ostala ulaganja - Uvoz opreme i drugih sredstava, kao i oblikovanje (planiranje, montaža) materijala pokazuju suštinu stranih ulaganja oslobođenu carine.
- Uvoz sirovina, polu-sirovina i sastojaka namenjenih u cilju realizacije na duže staze stvaraju kooperaciju sa stranim proizvođačima oslobođenu carine i drugih obaveza koje se tiču uvoza.
- Liberazicija imovinskih zakona omogućila je strancima posedovanje sopstvenih dobara.
SRPSKA POLJOPRIVREDNA INDUSTRIJA
Karakteristična po bogatim zemljanim resursima i povoljnom klimom, poljoprivreda predstavlja bitan deo privrede Srbije. Značaj poljoprivrede u srpskoj privredi potiče od izvanrednih prirodnih uslova za razvoj osnovnih poljoprivrednih i industrija za preradu hrane.
Velika raznovrsnost različitih prirodnih uslova rezultirana je visokom šarolikošću poljoprivredne proizvodnje. Srpsko tlo prostire se do ravnih i bogatih nizija Vojvodine na severu, do bregovitih terena Centralne Srbije i visokih planina na istočnim, zapadnim i južnim graničnim delovima zemlje, povoljno za stočarstvo i uzgajanje različitih vrsta voća.
Različiti klimatski uslovi stvaraju jedinstvene pogodnosti za temeljnu proizvodnju različitih vrsta biljaka. Klimatski uslovi menjaju se od umerenih do kontinentalnih. Karakteristične su hladne zime, topla i vlažna proleća, sunčana i suva leta, koja obezbeđuju dovoljne zalihe za svežinu voća i povrća. Poljoprivredni sektor je odgovoran za približno 21% GDP i 26% od ukupnog izvoza. Po popisu stanovništva iz 2002 godine oko 18% ukupnog stanovništva u Srbiji živi od prihoda koji ostvari radeći u poljoprivrednom sektoru. Prema ovoj kategorizaciji stanovništva 61% radi puno radno vreme u ovom sektoru.
Ukupna površina poljoprivrednog dobra u Srbiji se u 2004 godini prostirala na 5.115.000 ha. Deo obradive zemlje od ukupne površine poljoprivrednog tla je 85.3 %, od čega je 39% u predelu Vojvodine.
Poljoprivredna proizvodnja zasnovana je na privatnim gazdinstvima. U osnovi privatnih gazdinstava, mala privatna domaćinstva dominiraju. Privatna gazdinstva obrađuju približno 85% poljoprivrednih dobara, ili 80% obradive zemlje. Samo 5.5 % proizvođača od ukupno 778.891 obrađuju preko 10 ha zemlje. Glavna osnova za intenzivnu proizvodnju su velike farme koje takođe predstavljaju osnovu za velike proizvodne kapacitete. DEO O BILJKAMA
Struktura (organizacija) osnovne proizvodnje
Raznolikost klimatskih uslova u Srbiji i izvori plodnog tla stvorili su jedinstvenu priliku za razvoj osnovne biljne proizvodnje. Biljke rastu na više od 10% obradivog tla u Srbiji. Proizvodnja povrtnog bilja je karakteristična po malom stepenu proizvodnje, prvenstveno za individualne potrebe. Višak se pojavljuje samo na većim farmama koje se bave prodajom povrća na otvorenom tržištu većih potrošačkih centara. Povrtno bilje za industrijsku proizvodnju i masovna tržišta uzgajaju se na velikim površinama, blizu velikih industrijskih centara. Najveći proizvođački centri povrtnog bilja su Leskovac, Niš, Aleksinac, Kraljevo, Čačak, Ub, okolina Beograda i Horgoša, kao i neka mesta u Vojvodini. Ukupna godišnja proizvodnja povrća je preko 2 miliona tona. Krompir zajedno sa paprikom i zelenim graškom su najrasprostranjenije rastuće biljke u Srbiji. Nejveći proizvođači krompira se nalaze u centralnim delovima Srbije (Čačak, Guča, Ivanjica) i u Vojvodini. Ostale grupe biljaka kao što su španat, repa, tikvice, rotkvice, crvene rotkvice, peršun, pastrnjak i celer su takođe veoma rasprostranjene. Organska proizvodnja grupnih biljaka u Srbiji je još uvek u ranoj fazi. Velike oblasti oranica i mogućnosti sopstvene proizvodnje kvalitetnog semena i setve su temelj za buduće širenje organske proizvodnje u Srbiji.
Stvaranje poboljšanih podvrsta i razvitak novih metoda uzgajanja preuzet je od veoma velike mreže državnih institucija, razvijenih organizacija i univerziteta. Istraživanje je fokusirano uglavnom na tehnološka unapređenja biljne proizvodnje prvorazrednog visokog kvaliteta semena i proizvodnje biljnih grupa zajedno sa zaštitom okoline. Istraživački program je odgovoran za potrebe trgovačkih gazdinstava (farmi) da poboljšaju profitabilnost osnovne proizvodnje i prehrambene industrije. Prerada (Obrada) biljne industrije
Biljna prerađivačka industrija na osnovu postojećih kapaciteta ima veoma značajan potencijal za razvoj. Godišnja proizvodnja biljaka je oko 2 miliona tona sa važnim dodacima za proizvodnju i izvoz. Prerada biljne industrije uključuje oko 25 preduzeća, sa kapacitetom za proizvodnju smrznutog, konzerviranog i sušenog bilja. Velike kompanija poput Yucom-a, Frikom-a, PIK Bečej-a, Aleva-Novi Kneževac i BAG Bačko Grdište nadgledaju industriju. Glavne prerađivačke biljke u Srbiji su krompir ( mlad krompir, pomfrit i pire), paradajz ( paradajz testenine, sokovi od paradajza i kečap), i paprika ( pasterizovana, sušena paprika i ajvar). Ostali važni obrađeni proizvodi su šampinjoni (sušeni i pasterizovani), i krastavci (rendani-ribani) i pasulj.
|