Sve do 1977. godine, kada je prosečen put do pećine, Ceremošnja je bila gotovo nepristupačna i dostupna samo speleolozima. Za posete je zvanično otovrena 1980. godine. Istraženo je 775 m pećinskih kanala, od čega je za turiste pristupačno 431 m. Ulaz u pećinu se nalazi na kraju doline Strugarskog potoka i u podnožju krečnjačke litice visoke 12 m, na nadmorskoj visini od 532 m. Strugarski potok i danas ponire u pećini, periodično i tada donosi velike količine vučenog i suspendovanog nanosa koji ugrožava turističko uređenje i korišćenje pećine.

Prateći podzemni tok Strugarskog potoka siže se do "Arene", najveće dvorane u pećini i jedne od najlepših u Srbiji. Ima oblik amfiteatra, prečnika je 50 m i visine 20 m. Kupola je prekrivena belim krečnjakom, ukrašena je brojnim stalaktitima i providnim draperijama. Posebnu pažnju privlači 5 m visok stalagmit "Lepa Vlajna", koji podseća na ženu obučenu u tradicionalnu narodnu nošnju. U blizini se nalaze dva spojena stuba - "Mladoženja" i "Drugovi", kao i grupa ukrasa pod nazivom "Babuna" i "Vodopad". Veliki blokovi koji su se srušili sa tavanice dobili su nazive "Veliki krš", "Mali krš" i "Stol planina". Dalje u dvorani nalazi se stalagmit "Na večnoj straži", koji podseća na srednjevekovnog viteza i srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata.

Iz "Arene" posetioci prolaze kroz dvoranu "Dveri" i stižu do "Ponorske dvorane", koja predstavlja podzemni kanal Strugarskog potoka. Gornji prolaz vodi nazad do "Arene" i "Andezitske hale" sa tavanicom koja je bogata ukrasima. Iz nje se stiže do "Južnog kanala", koji je novijeg datuma i nije bogat pećinskim ukrasima. Tu je napravljen novi izlaz, udaljen oko 100 m od glavnog ulaza, što omugućava kružni obilazak pećine.

U blizini pećine se nalazi Botanički park-arboretum, u kome su prisutne biljne vrste koje nastanjuju Karpatsko-balkansko područje naše zemlje i Etno-park u kome posetioci mogu da se upoznaju sa zanimanjima, običajima i predmetima materijalne kulture stanovnika Homolja.

Od prirodnih retkosti kraškog porekla u okolini treba istaći Dubočku pećinu, Kučevsku ili Zvišku potajnicu i vodopad Sige. Dubočka pećina se nalazi na severnoj strani Kučevske kotline. Dugačka je 1.968 m i ima dva ulaza. Posebno je impresivan ulaz koji je visok i širok po 20 m. Glavni pećinski kanal je siromašan nakitom, ali se odlikuje zanimljivim erozivnim oblicima, dok su sporedni kanali bogatiji nakitom. Kroz pećinu protiče ponorska reka, koja u vlažnom periodu sprečava dublji prolaz u pećinu. Kučevska potajnica se nalazi na ulazu u Kaonsku klisuru, sa desne strane Peka. Predstavlja veliku prirodnu retkost-izvor koji povremeno daje vodu, a povremeno presušuje, što se dešava sa velikom pravilnošću. Vodopad Sige se nalazi neposredno ispod izvora reke Sige, glavnog izvorišnog kraka Ceremošnje, leve pritoke Peka. Siga izvire ispod visokog kraškog obluka, a onda se obrušava niz 20-30 m visoki kaskadni vodopad.

Turisti mogu da posete Kučevo i manifestaciju "Homoljski motivi", koja se održava svake godine u letnjim mesecima još od 1968. godine, kao i obližnje manastire Gornjak i Vitovnica.

Informacije:

Turistička organizacija opštine Kučevo
Svetog Save 114, 12240 Kučevo
Tel/faks: 012/ 850 666